日本には、おぼんや正月が近くなると、世話になった人や目上の人などに物をおくるしゅうかんがある。おぼんにおくる物を「お中元」といい、年の終わりにおくる物を「おせいぼ」という。 U Japanu postoji običaj da se za Bon praznik i za Novu godinu daju pokloni onima koji su nas nečim zadužili, kao i onima koji su nam nadređeni. Pokloni koje dajemo o Bonu nazivaju se oćugen, dok se pokloni koje dajemo na kraju godine zovu oseibo.
これは、むかし、おぼんや正月に先祖の祭りをした行事にかんけいがある。先祖を大切にするのと同じ気持ちで、世話になった人や目上の人にあいさつをし、おくり物をしたのが、この「お中元」や「おせいぼ」の始まりである。むかしは生活に必要な物、たとえば、米や魚などをおくることが多かった。そのしゅうかんは、今ものこっていて、食料品をおくることが一番多い。 Ovo je povezano sa nekadašnjim običajima da se o Bonu i Novoj godini održavaju svetkovine u čast predaka. Običaj da se poklanjaju oćugen i oseibo nastao je u želji da se pozdrave i daruju oni koji su nas zadužili, te oni koji su nam nadređeni, na isti način na koji poštujemo i svoje pretke. Nekada su se često poklanjale namirnice potrebne za život, kao što su pirinač ili riba. Taj se običaj sačuvao do danas, pa se najčešće poklanjaju prehrambeni proizvodi.
外国人の中には、「日本人は、物をあげたり、もらったりするのが好きな国民だ。」と言う人もいる。外国の人に日本人のこのしゅうかんを、りかいしてもらうのは、むずかしいかもしれない。しかし、このようなおくり物には、「いろいろお世話になりました。しんせつにしてくださって、ありがとうございました。あなたにたすけていただいたので、いい生活ができました。これからもよろしくおねがいします。私のお礼の気持ちをこのプレゼントといっしょにおくります。」という意味があるのである。 Među strancima ima i onih koji kažu: „Japanci su narod koji voli da prima i daje poklone.” Njima je možda teško da razumeju ovaj japanski običaj. Međutim, ovakvi pokloni imaju sledeće značenje: „Mnogo ste učinili za mene. Hvala Vam na ljubaznosti. Sada dobro živim zahvaljujući Vašoj pomoći. Nadam se da će naš odnos i dalje trajati. Uz ovaj poklon primite i moju zahvalnost.”
外国でも、しんせつにしてもらった時や助けてもらった時に、その人にプレゼントをおくって、かんしゃの気持ちをあらわすことがあるだろう。それと同じである。日本人の中には、しんせつにしてもらった時だけでなく、おぼんや年の終わりにもおくり物をする人がいるのである。 Verovatno se i u drugim zemljama zahvalnost za nečiju ljubaznost i pomoć iskazuje poklonima. Isto je i ovo. Među Japancima ima onih koji poklone daju i za Bon praznik i kraj godine, a ne samo kad im neko ukaže pažnju.